Književnost i njezina funkcija u očuvanju nacionalnog identiteta u Slovanski knjižnici, 19. DECEMBRA 2023
Hrvatski centar kulture Ljubljana, od svojega osnivanja 2020. godine do danas, u žiži svoga rada ima položaj nas Hrvata u Sloveniji. Aktivnosti, kojima se borimo protiv asimilacije, sežu od znanstveno – istraživačkoga rada do kulturnoga stvaralaštva. I jedno i drugo područje uspješno razvijamo i na taj način upoznajemo kako slovensku tako i hrvatsku javnost o svemu što je važno za naš dalji opstanak te očuvanje i njegovanje našega nacionalnog identiteta.
Posebno mjestu u paleti aktivnosti Centra pripada znanstvenim skupovima na kojima sudjeluju kako hrvatski tako i slovenski znanstvenici koji se bave tom problematikom.
Prvo savjetovanje održano je 15. rujna 2021. godine u Novem mestu. Posvećeno je bilo 30. obljetnici samostalnosti Republike Slovenije i Republike Hrvatske te 25. obljetnici znanstvenoga skupa Hrvati u Sloveniji održanog u Zagrebu. Na savjetovanju su znanstvenici Inštitut za narodnostna vprašanja Ljubljana te Institut za migracije i narodnosti Zagreb i drugi aktivni učesnici predstavili trenutno stanje, a u Centru smo odlučili da naš projekt Hrvati u Sloveniji bude najvažniji segment aktivnosti i da svake godine organiziramo savjetovanje sa zanimljivom i važnom tematikom.
Drugo savjetovanje održano je 11. listopada 2022. godine također u Novem mestu. Budući da je jezik svakoga naroda temelj njegovog identiteta, tema je bila Hrvatski jezik u Sloveniji.
Predstavljeno je stanje na području njegovanja i očuvanja hrvatskoga jezika te aktivnosti koje se poduzimaju da se jezik sačuva, njeguje i razvija.
Na trećem savjetovanju otišli smo korak dalje temom Književnost i njezina funkcija u očuvanju nacionalnog identiteta. Savjetovanje je održano 19. prosinca ove godine u Mestni knjižnici Ljubljana, a njemu je nazočila i opunomoćena ministrica iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ljubljani gospođa Vesna Odorčić.
Na savjetovanju su se predstavili književnici koji stvaraju na hrvatskom jeziku. Nakon pozdrava predsjednika HCKL-a Zlatka Katalenića, kratak pregled književnog stvaralaštva na hrvatskome jeziku u Sloveniji izložio je pjesnik Jure Drljepan, jedan od prvih urednika revije Paralele u kojoj se objavljuju djela pisaca čiji materinski jezik nije slovenski. Hrvatski, kao i pisci drugih naroda, nisu zastupljeni u “elitnom” slovenskom literarnom prostoru što ne doprinosi bogaćenju slovenske kulture.
Djela izabranih neslovenskih pisaca objavljena su u antologiji Iz jezika v jezik koja je izašla davne 2014. godine. U njoj su hrvatski, kao i pisci iz drugih republika nekadašnje zajedničke države predstavljeni kao doseljenici u Sloveniju. Mi Hrvati to nikako ne možemo prihvatiti jer smo autohtoni, kao i dvije priznane manjine, iako nam slovenska država taj status ne priznaje.
Svoju poeziju i prozu na savjetovanju su predstavili Jure Drljepan, Zlatko Kraljić, Gregor Kraljić, Nataša Kupljenik, Tanja Ocelić, Ljuba Šalinger, Katica Špiranec, Marina Kružić Zekić i Ratimir Zekić.
U glazbenom dijelu predstavile su se umjetnice Jurka Zoroja na flauti i Katja Porovne na gitari.
Zaključno predavanje na savjetovanju imao je dr. Damir Josipovič o Hrvatima na području Slovenije od davne Karantanije do prve Jugoslavije. Crvena nit položaja Hrvata ogleda se u jeziku, toponimima i drugim imenima što svjedoči o našem dugom prisustvu na teritoriju sadašnje slovenske države.
Nakon savjetovanja i plodne diskusije ugodno druženje članova i uzvanika nastavili smo uz kapljicu i delicije.
